RSS     
Planiranje obroka i napast zvana slatkiši

Pet je sati poslijepodne i zadovoljno izlazite iz ureda ponosni na sebe što se do sada doručkovali, za ručak pojeli nešto s vrlo malo kalorija i sigurni ste u to da ćete za večeru imati lagani, hranjivi obrok. Ako tako nastavite, za mjesec dana uspjet ćete u svojim namjerama da "stešete" nekoliko kilograma viška.

No, onda se dogodi nešto neočekivano – u hladnjaku vas dočeka komad slasne torte – i tada sve pada u vodu, a još niste ni večerali. Nije stvar u tome da ni po koju cijenu ne smijete jesti slatko i kalorično, već u kojem dijelu dana ćete to jesti. Ukoliko većinu dnevnih kalorija konzumirate tijekom večernjih sati, za očekivati je da ćete usput "pokupiti" nekoliko kilograma viška. To je stoga što naš metabolizam radi sporije pri kraju dana, a posebno kada spavamo. Zbog toga se ono što pojedemo kasnije navečer u tijelu taloži kao masno tkivo.

Najbolje rješenje pomoću kojeg ćete izbjeći kasno prejedanje je da ne dolazite kući s posla praznog želuca. Najlakše ćete se prejesti upravo onda kada vam je razina šećera u krvi preniska, što se najčešće događa onda kada se ne najedete dovoljno tijekom dana. Zapravo, najidealnije bi bilo kada biste tijekom dana svaka tri do četiri sata jeli manje obroke. To znači da trebate doručkovati, ručati i između obroka pojesti voće, salatu, žitarice i slične manje obroke koji sadrže ugljikohidrate s niskim glikemičkim indeksom jer se sporije probavljaju. Također, 50 do 70 posto dnevnih kalorija trebali biste konzumirati prije večere. 
 
Uz sve to, vrlo je važno unaprijed planirati obroke i uvijek pri ruci imati dovoljno tekućine, poput obične ili mineralne vode, svježe iscijeđenog soka od voća ili povrća, hladni nezaslađeni čaj i sl. jer kada često mislimo da smo gladni, zapravo nam samo nedostaje tekućine.

Vrlo važno je ograničiti količinu slatkiša, sladoleda i ostalih "napasti" koje smiju prijeći prag vašeg doma. I zapamtite, nikada ne "čistite tanjure za djecom. Ono što ona ne mogu pojesti, radije bacite nego da vi postanete koš za otpatke".

Znači, radili ste osam sati, došli kući, napravili večeru, počistili, nahranili djecu i stavili ih na spavanje. Nije nimalo čudno što se želite nagraditi i uživati u nečemu barem na kratko. Probajte s malim komadićem dobre, tamne čokolade, ali probajte odoljeti napasti da je pojedete cijelu. Čim ste pojeli mali komadić, izađite iz kuhinje i operite zube kao znak da je ste za taj dan završili s hranom.

Također, zapamtite da nagrada ne mora uvijek dolaziti u obliku omiljene hrane, već da to može biti i opuštajuća kupka, film ili knjiga koju već dulje vrijeme planirate pročitati... Nakon toga najmanje sat vremena prije spavanja ne pijte puno tekućine, kako se ne biste često budili zbog odlaska u zahod, a na kraju "zalutali" u kuhinju... Umjesto toga se dobro naspavajte, a sljedeće jutro većinu dnevnih kalorija konzumirajte prije zalaska sunca.

I na kraju, nudimo vam nekoliko prijedloga malih, ali zasitnih obroka:
- komad purećih prsa s prepečencem ili rižinim krekerom
- graham pecivo s maslacem ili maslacem od kikirikija
- zdjelica juhe od graška
- kriška kruha sa sirnim namazom i komadom dimljenog lososa
- zdjelica kuhanih žitarica (pšenice, zobenih ili kukuruznih pahuljica) s mlijekom ili jogurtom
- oko 100 grama kukuruznog tortilla čipsa s malo ljutog umaka
- mozzarela sir s rajčicom, prepečenim kruhom i malo maslinovog ulja 

  Komentari  
  Vezani članci  
Deset načina da sačuvate vitkost
Bez obzira jeste li usred mršavljenja ili ste već dostigli željenu težinu, važno je znati da je možda najteži posao u procesu mršavljenja ne udebljati se ponovo. Ukratko, od odluke da ćete smršavjeti, pa i nakon što stignete do željene težine, teško da ćete išta ozbiljno postići bez usvajanja i održavanja zdravog životnog stila, te periodične provjere zdravlja kod liječnika. Sve ovo bit će lakše budete li slijedili 10 jednostavnih savjeta. Motivacija: razni ljudi – razni motivi: neke motiviraju... opširnije
Krije li smeđi šećer i neke opasnosti?
Uče nas da je bijeli šećer nezdrav, a smeđi zdrav. Ispravnije bi bilo reći da je smeđi šećer zdraviji od bijeloga, ali to ne mora vrijediti za svaki smeđi šećer. Bijeli šećer definitivno nije zdrav jer je riječ o rafiniranom šećeru, no i smeđi i bijeli šećer su saharoza koja nije naročito zdrava. Struka danas savjetuje što manje saharoze, što nikome ne bi smjelo predstavljati problem, jer šećere u hrani nalazimo i u drugim oblicima, zdravijim u odnosu na saharozu. Smeđi šećer u nekim slučajevima... opširnije
Treba li jesti prije ili poslije vježbanja?
Želite li skinuti koji kilogram viška sigurno ste si već postavili pitanja poput ovih: Vježbam li u 7 sati ujutro, trebam li doručkovati prije ili poslije vježbanja? A ako vježbam nakon posla oko 6 poslijepodne, smijem li večerati? Evo nekih odgovora... Sasvim je normalno da će svi koji večeraju oko 19 sati i nakon toga više ništa ne jedu, ujutro biti gladni. Nakon dvanaest i više sati bez jela, razina glukoze u organizmu je vrlo niska što će utjecati na količinu vježbanja, rad mozga i koliko... opširnije
Istinite i neistinite teorije o mršavljenju
Sve više i više ljudi na svijetu danas je pretilo, a posebno zabrinjava činjenica da je među pretilim osobama veliki broj djece, pogotovo u Americi. Pa ipak, nalazimo se u vremenu kada sve više nas počinje biti svjesno zdravog načina života. No, mnogi od nas imaju krive predodžbe o tome što je dobro, a što loše za zdravlje, posebno kada je riječ o prehrani. Evo nekoliko teorija vezanih uz mršavljenje – neke od njih su istinite, a neke nisu opširnije
Kesteni, mirisni kesteni...
Na spomen kestena mnogi se od nas prisjete toplih domova i intenzivnog mirisa i okusa njegovih plodova. Može ih se kuhati, peći, od njih raditi pire, a kesten se stavlja i u nadjeve za kolače i torte. Plod ima visoku energetsku vrijednost – sadrži jako puno škroba (oko 44 posto), šećera, te u manjem postotku bjelančevina (4 posto) i masti (2 posto). Kesten je i prava riznica minerala – kalija, fosfora, kalcija i željeza. Od vitamina, kesten je iznimno bogat vitaminima grupe B, vitaminom A, sadrži nešto... opširnije
  Arhiva