RSS     
Sindrom slomljenog srca nije tek metafora

Kada kažemo slomljeno srce, mislimo na nešto u metaforičkom smislu. No, liječnici i znanstvenici danas vjeruju da proživljene emotivne traume mogu imati vrlo negativan efekt na srce i naštetiti nam fizički. To stanje tehnički je nazvano stres-kardiomiopatijom ili, kolokvijalno, Sindromom slomljenog srca (Broken-heart syndrome ili BHS).

Japanska tradicionalna medicina zna za to već odavno i ima svoje ime za njega – takotsubo, a suvremena medicina prihvatila ga je tek nedavno. Naime, i ranije se znalo da posebno traumatični događaji – poput prirodnih katastrofa ili smrti voljene osobe – mogu imati negativan utjecaj na zdravlje srca te izazvati srčani udar ili abnormalitete u srčanom ritmu. Ta povezanost uglavnom je bila pripisivana psihološkom šoku. No, novija istraživanja nude drugačiji uvid u stanje stvari i pružaju dokaze da intenzivni emotivni stres može biti odgovoran za velike fiziološke promjene na tijelu.

U ekstremnim situacijama dolazi do velikog "proboja" u lučenju adrenalina i drugih hormona stresa, i u to u tolikim količinama da srce postaje predozirano njima, što izaziva toksičnu reakciju i praktično zaustavlja srčani mišić. Kada je preplavljeno hormonima na ovaj način, srce se privremeno ne može kontrahirati, odnosno kucati.

Ponekad je teško napraviti čistu razliku, ali Sindrom slomljenog srca nije isto što i srčani udar. Iako su simptomi dosta slični – i u jednom i u drugom slučaju pacijenti osjete jaku bol u prsima, poteškoće u disanju, tekućinu u plućima i drastično oslabljenu sposobnost srca da "pumpa" krv, ali istraživanja kažu da sličnosti tu prestaju. Srčani udar uzrokuju začepljenja krvnih žila, zbog kojih je protok otežan, a srčani mišić zbog toga slabi. No, kada dođe do zatajenja srca izazvanog stresom, pacijenti ne moraju imati nikakvih začepljenja ili problema s krvotokom – umjesto toga, dolazi do privremenog slabljenja srčanog mišića zbog spomenutog predoziranja hormonima. Kada je riječ o kliničkim razlikama, u ovom slučaju se srce pacijenta može u potpunosti oporaviti i povratiti u normalan rad, dok nakon srčanog udara više nikada nije isto.

Razliku između ova dva stanja važno je napraviti kako liječnici ne bi prepisivali standardne lijekove za srčane bolesti ili čak operaciju pacijentima kojima se dogodio Sindrom slomljenog srca, jer to bi za njih moglo biti pogubno. U većini slučajeva, srce tih osoba vraća se u posve normalan rad nakon nekoliko dana i zato mu nisu potrebni lijekovi do kraja života. No, jakost BHS-a varira od lagane pa sve do smrtonosne, pogotovo ako otežani rad srca potraje pa dođe do srčanog šoka kao posljedice vrlo niskog krvnog tlaka.

 

Iz razloga koje znanstvenici još uvijek nisu uspjeli u potpunosti dokučiti, "slomljeno srce" puno se češće događa ženama nego muškarcima. Čak 95 posto osoba kojima je dijagnosticiran BHS bile su žene – najčešće one u postmenopauzi, iako je bilo i dvadesetogodišnjakinja koje su oboljele nakon posebno traumatičnog događaja. Puno tih žena tugovalo je zbog gubitka partnera, roditelja ili djeteta, a većina njih inače je bilo sasvim zdravom i bez prethodne povijesti bolesti srca.

Iako bi netko možda pomislio da su žene emocionalnija bića od muškaraca i da njihova tijela zato proizvode više adrenalina, čini se da to naprosto nije točno. Zapravo, pokazalo se da razine adrenalina u stresnim situacijama porastu više kod muškaraca, ali možda je živčani sustav žena manje otporan na njegov utjecaj.

  Komentari  
  Vezani članci  
Uz glazbu se opustite i ublažite bolove

Ako patite od kroničnih bolova, umjesto da pijete tablete pokušajte se opustiti uz glazbu koju najviše volite. Učestali bolovi znaju poprilično obezvoljiti svakoga i pokvariti raspoloženje, ali sada postoje znanstveni dokazi da prava vrsta glazbe može ublažiti tegobe i pomoći vam da se osjećate bolje. Što to znači "prava" vrsta glazbe? Sve ono što volite slušati i u čemu uživate – opuštajući zvukovi, rock, hip hop, etno – sve što odgovara vašem raspoloženju, dobro je i za tijelo. Već je dulje vremena . poznato da je glazba...

 opširnije
Sam svoj ekspert za kolesterol
Kad govorimo u kontroli povišenog kolesterola, podjednako je važno koliko dugo je kolesterol bio povišen prije nego što je oboljeli nešto poduzeo, u kojim godinama je započelo liječenje, te u kojim granicama se kolesterol kreće. Naime, što duže je povišeni kolesterol u krvi prisutan i što je viši, to će ozbiljnije biti posljedice. Također treba znati kako regulacija kolesterola nije postupak kod kojeg se dođe liječniku, koji prepiše čarobne pilule, nego su potrebne korjenite promjene životnih... opširnije
Svježi sok od naranče za svaki dan
Jabuka je voće koje će vas zasigurno držati što dalje od liječnika, ali istraživanja su pokazala da naranča također ima slična svojstva. Bogata antioksidansima, naranča može spriječiti mnoge kronične bolesti, kao što su srčana oboljenja i neke vrste raka. Preporučuje se svakodnevno konzumiranje najmanje dvije čaše svježe iscijeđenog narančinog soka koji pomaže pri snižavanju visokog krvnog tlaka. Pri tome je važno naglasiti da je sok bolje piti nezašećeren, jer naranča nije jako kisela, a dodate... opširnije
Kontrola bijesa za očuvanje zdravlja
danu vam nedostaje nekoliko sati i što se više trudite, to vam se više čini da vrijeme izmiče kontroli. Niste sami, tako se osjeća većina zaposlenih žena, koje pokušavaju uskladiti želje i potrebe obitelji i posla, a da pritom ne zanemare ni svoje želje, interese i potrebe. U takvoj situaciji najčešće trpe odmor, tjelovježba i zabava. Danas ćemo vam pokušati pomoći da udovoljite potrebi za tjelovježbom modificiranjem uobičajenih dnevnih aktivnosti. Nakon ustajanja odvojite deset minuta za vježbu... opširnije
Mahunarke – jeftine, zdrave i zanemarene
Mahunarke su dobre za srce, pa postoje i konkretne preporuke: budete li ih jeli 4 puta tjedno, šanse da obolite od bolesti srca i krvnih žila smanjujete za 22 posto. Prosječna porcija mahunarki sadrži značajnu količinu vlakana (desetak grama), a vlakna smanjuju rizik od infarkta, moždanog udara i raka debelog crijeva. Mnogi su uvjereni da je teško slijediti tolike preporuke, jer kad zbrojimo koliko puta tjedno treba jesti ribu, koliko voće i povrće, žitarice, integralnu tjesteninu, rižu, bademe... opširnije
  Arhiva