RSS     
Čokolada je fina, ali ipak nije lijek



Čokolada je jedna od najrasprostranjenijih namirnica na svijetu, a pravi se od fermentiranih, preprženih zrna kakaovca – tropskog drveta čiji se plodovi upotrebljavaju u proizvodnji mnogih vrsta slatkiša, čokoladnih bombona, sladoleda, keksa, kolača...
 
Ova diljem svijeta omiljena namirnica potječe još iz vremena Indijanaca Srednje Amerike, a čak su pronađeni ostaci čokolade u njihovim šalicama, pa se pretpostavlja da se i prije 2,600 godina pila vruća čokolada ili kakao. U Europu je prvi put stigla s Christopherom Columbom, koji je donio nekoliko zrna kakaovca španjolskom kralju Ferdinandu i kraljici Isabelli, a kasnije ju je mnogo detaljnije predstavio konkvistador Hernando de Soto.

U 16. stoljeću iz Amerike u Europu je stigla prva veća količina čokolade za komercijalnu upotrebu. Tada se čokolada služila kao napitak u koji su Europljani dodavali šećer i mlijeko kako bi smanjili njezin prirodno gorki okus, a kasnije i začin pristigao iz Srednje Amerike – vaniliju. Do 17. stoljeća čokolada je diljem Europe postala luksuzna namirnica, koju si je moglo priuštiti samo plemstvo. Tek krajem 18. stoljeća proizvedena je prva čokolada kakvu danas poznajemo. Otkriven je i način za dobivanje kakao praha i kakao maslaca iz zrna kakaovca, a Švicarci su ti prvi došli na ideju o proizvodnji mliječne čokolade.
 
Danas postoje razne vrste čokolade – različitog oblika i okusa:
 
Gorka, nezaslađena čokolada proizvodi se od čistih, preprženih zrna kakaovca koja imaju snažan i gorak okus. Ova vrsta čokolade često se upotrebljava za pripremanje kolača, krema, keksa...
 
Tamna čokolada je bez mlijeka i drugih dodataka, a ponekad se naziva i ''pravom'' čokoladom. Ove čokolade sadrže visok postotak kakaa (ponekad čak i preko 70 posto), dok im je količina ukupnih masti između 36 i 40 posto.
 
Mliječna čokolada je čokolada s dodatkom mlijeka u prahu u kojoj kakao ne smije biti zastupljen ispod 25 posto.
 
Bijela čokolada se bazira na kakao maslacu, bez zrna kakaa koji bi joj dali boju. 



U posljednje vrijeme ponekad se u medijima u prvi plan ističu pozitivna svojstva čokolade, kako bi se pokušalo s nje skinuti imidž ''slatkog grijeha'' i predstaviti je kao namirnicu čije umjereno konzumiranje može donijeti i neke povoljne učinke za zdravlje. Koliko je istine u tome?

Sto grama čokolade sadrži oko 500 kalorija, 8 grama bjelančevina, 60 grama ugljikohidrata i 30 grama masti te male količine kalcija i željeza. Sadrži i polifenole – antioksidanse, zbog čega joj se pripisuje pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Tamna čokolada u sebi sadrži flavonoide, skupinu antioksidansa, koji povoljno djeluju na krvožilni sustav te štite od raka. Također, čokolada je namirnica bogata kalorijama s velikom količinom zasićenih masti. 
 
Antioksidansi iz čokolade utječu na smanjenje LDL – kolesterola, poznatog i kao ''loš'' kolesterol, koji se povezuje sa srčanim oboljenjima... No, ipak je najbolje ne zavaravati se misleći da jedete čokoladu zato što je dobra za vaše zdravlje. Nekoliko posljednjih istraživanja ukazalo je na to da bi tamna čokolada (s oko 70 posto kakaa) mogla pozitivno utjecati na snižavanje krvnog tlaka, ali nijedno od njih nije dokazalo učinke na duže vrijeme. Prevladavajuće mišljenje među stručnjacima je da ljudski organizam ne podnosi velike količine neobrađenog kakaa, a za terapeutski učinak trebalo bi dnevno pojesti 100 grama tamne čokolade. Međutim, tom količinom u tijelo bismo unijeli i oko 500 kalorija (što je otprilike četvrtina preporučenog dnevnog unosa) te preko 30 posto masnoća. Zato, u redu je počastiti se s vremena na vrijeme, ali ipak postoje mnogo bolji načini za poboljšavanje rada srca i krvnih žila. 
 
Sve u svemu, nema ničeg lošeg u tome da si priznamo kako je čokolada jednostavno – fina i da je jedemo iz čistog gušta. Uostalom, hrana jest prije svega gorivo, ali i užitak koji ne treba zanemariti, sve dok nemate problema sa zdravljem i/ili težinom.

Također, iako se za čokoladu često kaže da je afrodizijak, za to zapravo nema dovoljno pouzdanih dokaza. Svejedno, poklonite li čokoladu osobi do koje vam je stalo, vrlo je vjerojatno da ćete si barem malo olakšati put do njenog srca… 

  Komentari  
  Vezani članci  
Utjecaj prehrane na spavanje
Reci mi što jedeš i ja ću ti reći kako spavaš – ovaj preduvjet "dijagnoze" ne zvuči nimalo besmisleno, jer prehrambene navike utječu na sve aspekte našega života, kako na fizičko, tako i na mentalno, pa je logično da prehrana itekako biva povezana sa snom. I ne samo na onaj način na koji svi znamo, a koji nam kaže da ćemo ako teško i kasno jedemo ujedno i teško spavati... San je, znamo već, prirodna čovjekova metoda opuštanja, način na koji se naše tijelo puni nakon cjelodnevnog pražnjenja, a... opširnije
Ljepota ulazi i kroz usta
Iako smo svi čuli za uzrečicu "ono si što jedeš", rijetko o hrani razmišljamo kao o sredstvu za postizanje i održavanje ljepote i mladosti. Hrana i piće na ljepotu utječu dvostrano – s jedne strane hranimo kožu, a s druge nas strane užitak jedenja čini zadovoljnima i nasmijanima. Kad ovako postavimo stvari, možda će vas iznenaditi što smo sve uvrstili na popis hrane i pića koja su u dobrim odnosima s ljepotom: voda: puno čiste vode svakoga dana čini kožu mekom, zdravom i mladom... opširnije
Sam svoj ekspert za kolesterol
Kad govorimo u kontroli povišenog kolesterola, podjednako je važno koliko dugo je kolesterol bio povišen prije nego što je oboljeli nešto poduzeo, u kojim godinama je započelo liječenje, te u kojim granicama se kolesterol kreće. Naime, što duže je povišeni kolesterol u krvi prisutan i što je viši, to će ozbiljnije biti posljedice. Također treba znati kako regulacija kolesterola nije postupak kod kojeg se dođe liječniku, koji prepiše čarobne pilule, nego su potrebne korjenite promjene životnih... opširnije
Skriveni znakovi depresije
Mnogi misle kako je očito kad je netko u depresiji, no na nesreću, okolina najčešće depresiju prepoznaje kad ona dugo traje, kad je tipična i kad je zastupljena većim brojem simptoma. No, depresija je zaista bolest s tisuću simptoma, kod svakog se pojedinca manifestira različito, a česta pojava je da ni sam pojedinac koji pati od depresije toga nije svjestan ili da iz različitih razloga skriva bolest (često uspješno). Sljedeći znakovi depresije s njom se ili ne povezuju ili se povezuju samo ako su... opširnije
Psiho-test: jeste li otporni na frustracije
Danas kad se tempo života strahovito ubrzava i kad su pritisci sve veći, svi smo često izloženi stresu, a sve je više situacija koje nas frustriraju. Zbog toga je važno pronaći nove načine suočavanja sa stresom, te osvijestiti i ojačati one postojeće, jer ćemo tako sačuvati živce i zdravlje. Ispunite ovaj upitnik i osvijestite koliko ste tolerantni na frustracije i kako se nosite s njima. Pred vama se nalazi osam izmišljenih situacija, a za svaku od njih su ponuđene tri vrste reakcija. Kako svi... opširnije
  Arhiva