RSS     
Znate li djelovati u svoju korist?



Asertivnost nema hrvatskog sinonima, nego koristimo engleski izraz "assertiveness", oblikom izmijenjen u duhu našeg jezika. Biti asertivan znači ponašati se na određeni način i imati određene osobine – to znači na afirmativan način djelovati u svoju korist, vjerovati u sebe, ne bojati se istupiti, izbjegavati agresivnost, ali i pasivnost. 

Mnogi psihoterapeuti uče ljude asertivnosti, a slijede ih i brojni treneri koji rade s timovima stručnjaka u korporacijama, životni treneri koji su poznati na zapadu, nekim elementima asertivnosti roditelji uče djecu, a ponekad ćemo iskustveno i inituitivno sami doći do asertivnosti. 

Asertivnost je povezana sa sapomouzdanjem, elementi asertivnosti nalaze se u brojnim knjigama za samopomoć, kao i u brojnim programima tipa – kako do cilja u deset koraka, kako podići samopouzdanje u 5 tjedana i sl. Asertivnost je važna i pozitivan komunikacijska vještina. 

Wikipedia je prilično dobro opisuje - asertivnost znači da ste shvatili zašto ni pasivnost ni agresivnost ne donose rezultate, te pronašli bolje, mudrije i efikasnije načine komuniciranja. Oni koji postupaju pasivno ne zauzimaju se za sebe, ne brane svoje stavove i postupke, te dozvoljavaju agresivcima da ih gaze, povrijede ili da na druge načine nameću svoj utjecaj. Pasivci najčešće ne prihvaćaju nikakve rizike, pa ni one da oni sami pokušaju utjecati na druge. 

Agresivci, pak, ne poštuju granice koje su postavili drugi ljudi, ne poštuju njihove različitosti, ograničenja ni vrline. Pokušavaju se nametnuti drugima i utjecati na njih, a to čine na način da vrše pritisak, te nerijetko svojim postupcima i komentarima povrijede druge. 



Osoba koja asertivno komunicira ne boji se govoriti u svoje ime ni razmišljati svojom glavom, a kad pokuša utjecati na druge, iznosi svoje argumente, ali ih ne nameće i ne poseže za agresivnošću. Asertivno komunicirati znači drugima se obraćati s poštovanjem, poštovati njihovo mišljenje, kao i granice koje su postavili. Iako onaj tko asertivno komunicira ne primjenjuje agresiju, i te kako se zna obraniti od agresivnog pristupa. 

Asertivnost nije važna samo na poslu, nego i u svim segmentima svakodnevnog života. Zbog nedostatka asertivnosti ljudi nemaju hrabrosti iznijeti svoje ideje, pa je tako iz povijesti poznat slučaj da se Charles Darwin nije usuđivao objaviti svoju teoriju jer se bojao da će ga ismijati ili proglasiti luđakom. Tek kad je shvatio da je drugi kolega došao do sličnih zaključaka i iznio ih u javnost, shvatio je da mora djelovati. 

Zbog nedostatka asertivnosti ne znamo prekinuti dosadnog sugovornika i pristajemo na društvene norme koje nam nisu drage. Previše toga radimo jer nemamo povjerenja u sebe, jer nemamo hrabrosti usprotiviti se većinskom načinu razmišljanja. Manjina zato često radi ono što većina od njih očekuje, iako se zapravo s mnogo toga ne slažu. Iako bismo željeli svoj život uzeti u svoje ruke, odnosno češće postupati onako kako nam se čini ispravno, dopuštamo da nas ograniče, sputavaju i spriječe strahovi, nedostatak samopouzdanja ili društvene norme. 

Kako biste bili bliže asertivnom ponašanju i asertivnom načinu komuniciranja s drugima, razmislite o važnim stvarima i potrudite se raščistili neke važne teme. Vježbajte različite životne situacije, pa razmislite što više volite i što biste u svakoj od zamišljenih situacija radije učinili. Naučite ta svoja razmišljanja i želje jednostavno i jasno izreći, izbjegavajući agresivnost s jedne, te nelagodu i isprike s druge strane (i za to će trebati dosta vježbe). 

Razmislite u kolikoj mjeri pokazujete tendenciju popuštanja društvenim normama, te u kojoj mjeri vam to smeta. 

Naučite savladati nelagodu kad se zauzimate za svoje stavove i kad postupate kako mislite da je ispravno – nelagoda može biti potencirana čuđenjem ili neodobravanjem okoline, a u nekim slučajevima i kriznim ili ekstremno neugodnim situacijama. Prihvatite da je to cijena koju ponekad morate platiti ako ne želite biti pasivni i ako ne želite da drugi upravljaju vašim životom u većoj mjeri nego ste to spremni dozvoliti. 



Kad vas netko nešto pita, ne brzajte s odgovorom – razmislite ne samo o tome što želite odgovoriti nego i o načinu na koji ćete to učiniti, a sve da biste bili jasni, da biste djelovali odlučno, ali i da ne biste nekoga povrijedili ili ostavili agresivan dojam. 

Vježbajte odbijanje – naučite druge odbiti na efikasan i primjeren način. 

Na isti način vježbajte tražiti/zahtijevati/narediti drugima da nešto učine. 

Vodite računa o tome da ljudi ne čitaju misli, te ne preskačite pohvale i općenito pozitivni feedback (odaziv). Kad pomislite da je netko nešto dobro napravio ili u glavi nekome udijelite kompliment, nema razloga da to ne kažete glasno, na primjeren način. Pitate li se što je primjereno, odgovor nije teško naći: ako nemate skrivenih namjera, nego jednostavno dobro mislite o osobi ili njenom postupku/dostignuću, ključ je u iskrenosti, jer tako ćete izbjeći pretjerivanje, gomilanje epiteta, uvlačenje, namješteno divljenje ili nelagodu osobe kojoj ste uputili kompliment. Ako kompliment nije iskren ili ako čak iskreno mislite, ali ste kompliment izrekli samo zato jer imate na umu neku korist, ljudi će to najčešće osjetiti. 

Prihvatite pravo drugih da odbiju vaše stavove, molbe, zahtjeve i općenito da pokažu neslaganje s vašim načinom razmišljanja ili djelovanja.

  Komentari  
  Vezani članci  
Govor tijela kojim zavodimo
U životinjskom svijetu pripreme za parenje mogu značiti borbu suparnika, ples, kočoperenje ili isticanje raskošnih boja kojima se reklamira plodnost. I mužjak i ženka govorom tijela podjednako daju do znanja kad su zainteresirani za suprotni spol, a ni mi, pripadnici ljudskog roda, nismo se previše odmaknuli od zavođenja odjećom, tijelom ili gestama. Antropolozi se i danas bave ulogom govora tijela u zavođenju, a jedan od njih, David Givens, izdao je knjigu "Love Signals" (Ljubavni signali), koja... opširnije
Ne ustručavajte se dati kompliment
Mnogi međuljudski problemi proizlaze iz grešaka u komunikacijskom kanalu i često ostajemo krivo shvaćeni kada ponudimo svoje mišljenje ili viđenje situacije. Bilo da se radi o osobnim ili profesionalnim vezama, trebali bismo uvijek biti svjesni da osoba s kojom razgovaramo ne može znati što je nama u glavi i koji su nam motivi. Stoga je uvijek dobro ponuditi kompliment, pohvalno se izraziti o nečijem potezu ili karakteru i općenito pokazati pozitivni feedback. No, također imajte... opširnije
Teški ljudi? Ne dopustite da vam dođu glave!
Svi mi poznajemo nekoliko ljudi za koje volimo reći da su "teški", bilo da nas umaraju na različite načine na poslu, bilo da se radi o široj rodbini i članovima obitelji zbog kojih se svakog Božića hvatamo za glavu kada shvatimo da dolaze na večeru. Ponekad im jednostavno ne možemo pobjeći. Tzv. teški ljudi imaju nekoliko osnovnih karakteristika: a) previdjet će devet pozitivnih stvari i odabrati jednu negativnu, b) njihovo stenjanje ima... opširnije
Što su važne stvari za bolji seks
Strast? Sjećate se te stvari? Suvremeni život diktira i suvremeni tempo, a strastveni seksualni život u njemu ima sve manje vremena. Obiteljske brige, poslovni problemi, obaveze, rokovi, malo spavanja, puno razmišljanja... sve to ubija ne samo seksualnu želju, već i mogućnost da onda i kada želja postoji, sama praksa bude dostojna nje. No, Laura Berman, čuvena seksologinja koja je svoje ideje nedavno iznijela i u novoj knjizi "The Passion Prescription: Ten Weeks To Your Best Sex Ever... opširnije
Naučite komunicirati s nemirnim djetetom
Impulzivnoj djeci koja se čine pomalo nediscipliniranima potrebna je kvalitetna komunikacija i što jasnije upute – one moraju biti jednostavne, sažete i konzistentne. Ne možete očekivati od djeteta da se samo od sebe disciplinira – na taj ćete način samo završiti u konfliktu s njim, a to nimalo ne popravlja situaciju. Negativno formulirane poruke poput "nemoj ostavljati igračke posvuda" imaju malo efekta – koristite pozitivne upute poput "pospremi igračke". Bitno je da dijete zna pravila... opširnije
  Arhiva