RSS     
Kako riješiti neugodne situacije na poslu



Prijatelje i partnere biramo, a u poslovnom okruženju radimo s ljudima koji su nam na raspolaganju. Među njima ima onih jednostavnih, marljivih, iskrenih, koji dobro prihvaćaju kritiku, poštuju druge i njihov rad, vole raditi u timu, a ima i onih drugih – lijenih, zaokupljenih osobnim problemima, koji ne poštuju pravila i koji svaku primjedbu shvaćaju kao osobni napad. 
 
Povremene neugodne situacije ne mogu se izbjeći, pa je najvažnije prihvatiti ih kao nužno zlo. Koliko god neugodni bili, probleme treba rješavati odmah
 
Postoje ljudi koji najveći dio vremena na poslu provode u napetostima i problemima svih vrsta, a ima i onih koji sve probleme rješavaju nekako usput, s lakoćom. Takvi skoro nikada ne izgledaju previše zabrinuto, za njih ne postoji težak ili nerješiv problem i oni probleme na poslu nikada ne shvaćaju osobno. Ipak, takve su ''biljke'' rijetke - malo je prirodno nadarenih za rješavanje ''tricky'' situacija bez stvaranja neugodnog okruženja. 
 
Nije lako nekome reći da ne radi dobro, smanjiti plaću ili ovlasti, kao ni nositi se sa šefom koji se na vama iskaljuje jer su ga djeca ujutro gnjavila ili koji vas uporno pretrpava poslom koji ne stižete obaviti, a pritom ga čak i ne zanima koliko se trudite i radite... Bez obzira nađete li se u neugodnoj situaciji kao nadređeni ili kao podređeni, predlažemo nekoliko korisnih savjeta i strategija. 
 
1. Probleme treba rješavati, a ne spremati ''pod tepih'', jer ono što niste riješili danas, već vam se sutra može obiti o glavu. To što ste neodgovornom kolegi progledali kroz prste, vjerojatno vam se neće vratiti kao njegova zahvalnost, već će vas i drugi puta ostaviti na cjedilu. Kada vam nakon nekog vremena pukne film, situacija će biti samo gora, jer ćete vjerojatno u bijesu reći ono što ne biste željeli. To, dakako, ne znači da morate cjepidlačiti oko svake sitnice, već da probleme treba rješavati dok su vrući. 
 
2. Naučite jasno i otvoreno iskazati ono što očekujete od kolega na poslu. Jedna od čestih grešaka koje činimo u odnosima - partnerskim, poslovnim, prijateljskim, roditeljskim…- jest da smatramo da drugi znaju što mi mislimo i osjećamo. Vaš kolega možda uopće ne zna da vas jako ometa dok glasno razgovara s frendovima telefonom, a vi se pokušavate koncentrirati na posao. Vaš podređeni možda nije svjestan da, bez obzira što je radno vrijeme fleksibilno, vi želite da dolazi na posao do devet sati. Možda vaši nadređeni nedovoljno cijene vaš posao jer ne znate jasno iskazati svoja stanovišta. 
 


3. Izbjegavajte kritiku, napad, optužbe. Nitko ne želi čuti da se o njemu loše govori. Kada nas netko napada, instinktivno se branimo tako da i mi napadamo ili se povlačimo i uopće ne želimo razgovarati. Kako onda reći ono što nam smeta? Tako da govorite u prvom licu. Kada govorimo "ti si neodgovoran", "opet kasniš", "ne radiš dobro", kritiziramo. To su takozvane ti-poruke, u kojima ne govorimo o sebi već o drugima. Tada najčešće osuđujemo, etiketiramo, kritiziramo ili kažnjavamo. Ako kažemo "oprosti, ja sam od onih koji se u buci ne mogu koncentrirati, pa te molim da tiše govoriš", vjerojatno ćemo postići više nego ako kažemo "samo telefoniraš i brbljaš s frendovima. Nitko od tebe ne može raditi!". 
 
4. Ne vrijeđajte osobu, već ukažite na njeno ponašanje. Mnogi to ne uočavaju, no velika je razlika kad nekome kažete npr. da je tip koji nikada ne može stići na vrijeme ili kad govorite samo o konkretnoj situaciji u kojoj je osoba zakasnila. U prvom slučaju uopćavate i napadate osobu, u drugom slučaju se ograničavate samo na razgovor o konkretnom problemu. Svakako jasno naglasite posljedicu ponašanja. Dakle, "ako ne dolaziš na vrijeme na posao, neću moći od drugih zahtijevati da budu točni."

5. Ako već izbije scena i kažete što niste trebali, pričekajte dok se svima smire strasti, a nakon toga se – ispričajte. Vaša će dobra volja vrlo vjerojatno smekšati "drugu stranu" pa će se tako odnosi brže vratiti na staro. Ispričati se može i nadređeni i podređeni, što također mnogi gube iz vida, misleći kako već sama pozicija nadređenog znači da ''on nema kome polagati račune''.

  Komentari  
  Vezani članci  
Kad male stvari postamu veliki problem
što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost. Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji... opširnije
Kako se nositi s kritikama
Ako su vam kritike previše bolne i teško vam padaju, naučite kako ih sagledati iz druge perspektive. Ali zašto kritika uopće može nekoga povrijediti? Jedan od razloga je strah da kritika je kritika utemeljena – da ste na primjer uistinu pretili, prespori, preglasni ili bilo što negativno usmjereno prema vama. Drugi razlog neprihvaćanja kritike je nedostatak samopouzdanja. Ako se ne osjećate dobro u svojoj koži, vjerojatnije je da ćete kritiku uzimati previše k srcu. Ipak, kritika često... opširnije
Mrzite li zaista svoj posao?
Živimo u društvu u kojem možete biti sretni što uopće imate bilo kakav posao. No, čak ni u našim okvirima se zadovoljstvo na poslu ne mjeri visinom plaće, iako je posve sigurno da će natprosječna primanja pomoći u tome da vam se i radni uvjeti koji su daleko od idealnih učine podnošljivijima. Vjerojatno se svatko, barem s vremena na vrijeme, upita je li opravdano da toliko puno vremena, energije i stručnog znanja posvećuje poslu od kojeg trenutno zarađuje kruh. Možda ponekad – onako, više iz... opširnije
Mali savjeti za upravljanje vremenom
Danas se većina ljudi suočava s viškom obveza, a manjkom vremena. No, to ne mora uvijek biti tako. Iako smo uvjereni kako po tom pitanju ne možemo učiniti nešto posebno, stručnjaci upozoravaju kako je i raspolaganje vremenom stvar osobnog izbora. Koliko ćemo vremena imati prije svega ovisi o tome koliko smo vješti u upravljanju njime. Nije to nimalo bezazleno pitanje, jer situacija kad vrijeme upravlja vama, a ne vi njime, može ozbiljno utjecati na zdravlje i sreću opširnije
Postoji ’’muški’’ i ’’ženski’’ stres
Osnovne nasade feminizma u većini su zapadnog svijeta odavno postale mainstreamom – nitko više niti ne pokušava osporiti da su, biološkim razlikama unatoč, muškarci i žene jednaki i ravnopravni u pravima, obavezama i izborima. No i jednakost ima granice, a jedna od njih povučena je i kod stresa. Naime, muškarci i žene, prema rezultatima većine provedenih studija, u gotovo se jednakoj, ravnopravnoj mjeri žale na život pod stresom, ali jednakost tu staje: stručnjaci napominju da su žene i... opširnije
  Arhiva