RSS     
Zašto se muškarci i žene teško razumiju?
Kratki odgovor glasio bi – zato što su one s Venere, a oni s Marsa. Iako većina prije ili kasnije nađe srodnu dušu s kojom se sasvim dobro razumije, ima puno istine u tome da muški i ženski mozak različito funkcioniraju, što može biti dobra podloga za viceve, anegdote, ali i prave nevolje.



 

Nije teško zamisliti razgovor sljedećeg sadržaja:

 

On: Oprostite, kako da dođem do Porezne uprave?

Ona: Idite Peticom do Glavnog trga i krenite desno prema Trgovačkom centru, izdaleka ćete ga vidjeti.  Kad dođete do kioska s brzom hranom, skrenite lijevo.

On: Dakle, idem na sjever, pa na zapad od Glavnog trga? Koliko je to otprilike stotina metara daleko odavde?

Ona: Joj, nisam vam baš sigurna, čekajte da se orijentiram... (okreće se i rukama pokušava odrediti strane svijeta...) – Da, valjda je to sjeverozapadno od Trga, ali ne brinite, čim kod kioska skrenete lijevo, s jedne strane ceste vidjet ćete benzinsku crpku, a s druge je Porezna uprava.... ma, kad siđete s tramvaja, za tri minute ste tamo...

 

Nekome će ovaj razgovor zvučati seksistički, misleći kako želimo reći da žene pamte trgovine, a muškarci se orijentiraju 'stručno', prema stranama svijeta, varate se – cilj je objasniti kako će većina žena zapaziti određene točke na putu i prema njima sljedeći puta doći na isto mjesto, nemajući pritom pojma na koju stranu svijeta idu. Muškarci, pak, uglavnom pamte da je neko mjesto na sjeverozapadu i ako se uporno budu kretali u tom smjeru, stići će na odredište, iako pojma nemaju jesu li prošli pored kioska s hranom ili tramvajske stanice. I jedno i drugo je OK jer donosi rezultate, ali ta se dva svijeta u određenim situacijama teško sporazumijevaju.

 

I muškarci i žene često razbijaju glavu pitanjima zašto se javljaju problemi u komunikaciji i čiji je to problem. Zašto netko ne razumije tako jednostavne upute? Zašto nekome kažete jedno, a on je razumio i učinio nešto sasvim suprotno?

 

 


Iako mislimo da bebe ne znaju puno, u njihovim je genima zapisano
sve što su naši preci tisućljećima radili


Odgovori su jasni i jednostavni, iako u stvarnosti tako uvijek ne izgledaju. Brojna istraživanja pokazala su značajne razlike u funkcioniranju muškog i ženskog mozga. Najveći autoriteti za 'sivu tvar' tvrde da je za razlike najviše kriva (ili zaslužna) evolucija. Dva spola imaju različite uloge u očuvanju vrste. Doduše, te se uloge u današnjem društvu u nekim segmentima brišu, u nekima isprepliću, ali evolucija je proces koji traje. Čak i kad bi društvo sada bilo spremno izjednačiti ulogu muškarca i žene, prirodi bi za to trebalo neko vrijeme. Uostalom, to i nije tako loše - opipljive razlike postoje, ali ni u kom slučaju na način kako bi ih seksistički raspoloženi pojedinci željeli protumačiti: u smislu da je jedan spol nadmoćan drugome.

 

Nekad davno muškarci su lovili, a žene čuvale djecu i još od tada se muškarci u prosjeku bolje snalaze u prostoru nego žene. Svakome spolu jače su se razvili dijelovi mozga koji su im trebali za aktivnosti koje su stoljećima ili čak tisućljećima obavljali, a ako uzmemo u obzir da su uloge slične i kod mnogih životinjskih vrsta, možemo govoriti o razlikama koje se razvijaju milijunima godina.

 

Profesor David Geary sa Sveučilišta Missoury, vodeći istraživač na području razlika među spolovima, slaže se s ovom postavkom:

 

'U evolucijskom smislu, razvijanje navigacijskih sposobnosti muškarca je bolje opremilo za lov, dok je snalaženje prema oznakama na zemlji ženi omogućavalo da bude bolja skupljačica hrane na manjem prostoru (njegov radius kretanja bio je velik, dok se ona zadržavala blizu doma).'.

 

Dakle, zaključak je da i muškarci i žene mogu obavljati iste poslove, ali to uglavnom rade na različite, jednako dobre načine. I ostale razlike daju se slično objasniti: muškarci su se obračunavali snagom, dok su tjelesno slabije žene morale razviti vještinu uvjeravanja, pregovaranja  i slične, danas vrlo cijenjene osobine.

 

Samo jedan, Y kromosom očito već pri rođenju daje veliku razliku – istraživanja ne negiraju da društvo muškarce i žene formira na različit način, ali pokazuju i da to nije sve: drukčiji smo već pri rođenju. Znanstveno je potvrđeno da se razlike vide prije nego nas okolina počne formirati. Kod muške novorođenčadi razvijeniji su dijelovi mozga zaduženi za prostor, dok su kod ženske novorođenčadi superiorna područja zadužena za govor.

 

Prije nego zaključite da se nikada nećemo međusobno razumjeti, treba znati i da se danas razlike među spolovima smanjuju, ali se povećavaju razlike između različitih skupina ljudi. Generalizacija nikada nije dobra niti sasvim točna, a prosjeci ništa ne govore u konkretnim slučajevima: ogromne razlike naći ćemo među pet muškaraca, kao i među pet žena.

 

Umjesto da se 'koljemo' tko je bolji ili mučimo pitanjima zašto se ne razumijemo, daleko je mudrija taktika naučiti iskoristiti sve ono u čemu smo vješti i poboljšati ono što nam slabije ide. Uostalom, i jedni i drugi težimo istom cilju – dobro se slagati i uljepšati si zajednički život.

  Komentari  
  Vezani članci  
Što žene zapravo žele od muškaraca?
Današnje žene postigle su mnogo više nego što su njihove bake i prabake mogle i zamisliti. Bave se politikom, putuju u svemir, snažne su, nezavisne i emancipirane. Usprkos svemu tome i mada to nisu uvijek spremne priznati, velika većina njih još uvijek želi da se muškarci prema njima ponašaju kao prema – ženama. Nekoliko sljedećih savjeta sumira ono što žene zapravo žele i trebaju od svojih muških partnera – mnogi od njih zvuče kao klišeji, ali su itekako učinkoviti i preporučamo ih svim muškim... opširnije
Jesu li žene zaista loši vozači?
Još prije nekoliko stoljeća pojavile su se prve žene-vozačice. Tijekom vladavine kralja Luja XV u 18. stoljeću u Francuskoj, žene su počele usvajati navike upravljanja vozilom, odnosno kočijom po pariškim ulicama. To je prouzročilo mnoge prometne probleme jer su muškarci koji su upravljali kočijama često, umjesto u cestu gledali za svojim "kolegicama", pa je kralj na kraju ženama ispod tridesete godine života zabranio ovu aktivnost. I dok je prije možda tridesetak godina vrlo malo žena... opširnije
Postoji ’’muški’’ i ’’ženski’’ stres
Osnovne nasade feminizma u većini su zapadnog svijeta odavno postale mainstreamom – nitko više niti ne pokušava osporiti da su, biološkim razlikama unatoč, muškarci i žene jednaki i ravnopravni u pravima, obavezama i izborima. No i jednakost ima granice, a jedna od njih povučena je i kod stresa. Naime, muškarci i žene, prema rezultatima većine provedenih studija, u gotovo se jednakoj, ravnopravnoj mjeri žale na život pod stresom, ali jednakost tu staje: stručnjaci napominju da su žene i... opširnije
Održavajte mozak u dobroj kondiciji
Kako utvrdili funkcionira li vam mozak još uvijek na zavidnoj razini ili se primjećuju neke promjene koje dolaze s godinama? Vrlo jednostavno – što dulje možete stajati na jednoj nozi zatvorenih očiju bez da izgubite ravnotežu to je vaš mozak i mlađi – 15 sekundi je vrlo dobar rezultat ako imate preko 45 godina. A kako biste mozak održali u dobroj formi i spriječili gubitak pamćenja, izbjegavajte činiti iste stvari iz dana u dan. "Protežete" li se i mentalno osim i tjelesno, doslovno sprječavate... opširnije
Snažni Popaj je i pametan
Stari savjeti o jakoj i zdravoj djeci koja jedu špinat dobili su znanstvenu potvrdu, ali i dopunu: špinat je jedna od najzdravijih namirnica za mozak. Tako bi Popaj trebao biti ne samo snažan, nego i pametan. Špinat je poznat kao izvor željeza, međutim novija istraživanja svrstavaju ga u skupinu hrane najbogatiju antioksidantima, a to znači i da pomaže u sprečavanju nekih vrsta karcinoma, te u očuvanju zdravlja mozga i živaca. Dr James Joseph, voditelj jednog američkog centra za istraživanje... opširnije
  Arhiva